Česta pitanja
P: U kliničkoj praksi radije bih koristio jednogodišnju vjerojatnost - zašto koristiti 10-godišnju vjerojatnost prijeloma?
O: Kod mladih zdravih osoba (s niskom stopom smrtnosti) jednogodišnja vjerojatnost iznosi otprilike 10% 10-godišnje vjerojatnosti. Stoga bi za osobu čija 10-godišnja vjerojatnost prijeloma iznosi 40% jednogodišnja vjerojatnost iznosila 4%. Pacijenti i kliničari lakše će interpretirati veće postotke.
P: Imaju li faktori rizika isti značaj kod muškaraca i žena te u različitim zemljopisnim područjima?
O: Faktori rizika djeluju slično kod muškaraca i žena u različitim zemljama u odnosu na relativan rizik. Međutim, apsolutan rizik će varirati obzirom na to da apsolutan rizik od prijeloma i apsolutan rizik od smrti variraju bez obzira na dob. Uz ovo, značaj rizičnih faktora je varijabilan ovisno o dobi (npr. obiteljska povijest bolesti) ili ovisno o prisustvu ili odsutnosti drugih rizičnih faktora. Primjerice, niski BMI predstavlja mnogo niži rizični faktor kada se u obzir uzima BMD.
P: Klinički faktori rizika zahtijevaju da odgovorite sa "Da" ili "Ne". Međutim, dva prethodna klinička prijeloma nose veći rizik od jednog prethodnog prijeloma. Zašto to nije prilagođeno?
O: Poznato je da krivulja odgovora na terapijsku dozu lijeka postoji za mnoge kliničke faktore rizika. Uz broj prethodnih prijeloma, faktori rizika uključuju pušenje, korištenje glukokortikoida i konzumaciju alkohola. S obzirom da se model temelji na zajedničkim podacima svih kohorti koje su uključene u njegovu izradu takvi detalji nisu dostupni. To ujedno znači da je potrebno koristiti kliničko zaključivanje pri tumačenju vjerojatnosti. Veći broj prijeloma od prosječnog nosi veću vjerojatnost od prikazane.
P: Klinički faktor rizika zahtijeva da odgovorite s "Da" ili "Ne". Međutim, visoke doze glukokortikoida per os nose veći rizik nego prosječne doze. Zašto to nije prilagođeno?
O: Ova tvrdnja je netočna, iz razloga prethodno navedenih u pitanju. Veća od prosječne doze glukokortikoida imat će veću vjerojatnost od prikazane. Obrnuto, doza niža od prosjeka će označavati manju vjerojatnost. Pomoć za podešavanje doze glukokortikoida moguće je naći u Kanis et al, 2010 (vidi bibliografiju).
P: Prethodni vertebralni prijelom nosi veći rizik nego prethodni prijelom podlaktice. Kako je to prilagođeno algoritmu?
O: Ne uzima se u obzir, iz razloga navedenih u prethodnom pitanju. Treba napomenuti da prethodni prijelom sa izmjerenim pomakom i i asimptomatični vertebralni prijelom nosi otprilike isti rizik kao bilo koji prethodni prijelom. Klinički vertebralni prijelom, pak, nosi znatno veći rizik, (vidi popis bibliografije: Johnell et al, 2006).
P: Markeri resorpcije kostiju pokazali su korelaciju sa rizicima prijeloma neovisno o BMD vrijednosti. Može li se to koristiti s modelom?
O: Točno je da su veće vrijednosti indeksa pregrađivanja kostiju povezane s rizikom prijeloma neovisno o vrijednosti BMD-a. Trenutno ne postoji suglasnost stručnjaka kada je riječ o referentnom analitu (komponenti uzorka), a i nedovoljno je iskustva o načinu njihove ugradbe na svjetskoj razini. Tumačenje rezultata ovih testova domena je kliničke prosudbe.
P: Kako se vodi računa o etničkim manjinama?
O: Nije - uz iznimku Sjedinjenih Američkih država i Saingapura gdje ima dovoljno epidemioloških podataka kako bi se napravile primjerene prilagodbe.
P: Moja zemlja nije predstavljena? Što činiti?
O: Odaberite zemlju koja ima epidemiološke podatke o osteoporozi najsličnije vašoj zemlji. Primjeri visokorizičnih zemalja su Danska i Švedska. Niskorizične zemlje uključuju Libanon i Kinu. Očekuje se da će novi modeli biti dostupni u kasnijim verzijama. Lobirajte kako bi se izradio model specifičan za vašu državu ili surogat model.
P: Zašto ne mogu koristiti alat za predviđanje rizika prijeloma kod 30-godišnjeg pacijenta?
O: Model se temelji na stvarnim podacima dobivenim kohortnim istraživanjima na ukupnoj populaciji cijelog svijeta unutar određenog raspona dobi. Ako unesete dob ispod 40 godina, alat će izračunati vjerojatnost prijeloma za dob od 40 godina. Rizik se interpretira u skladu s kliničkom prosudbom.
P: Za kliničke faktore rizika, nisu definirane vrijednosti koje nedostaju (tj. kategorija - 'Ne znam') u programu. Što mi je činiti?
O: U ovom programu ne uzimaju se u obzir vrijednosti koje nedostaju. Kada se računa 10-godišnja vjerojatnost, pretpostavka je da se na svako pitanje može odgovoriti (osim BMD-a). Ukoliko nemate informaciju, primjerice, o povijesti bolesti obitelji, odgovorite sa 'Ne'.
P: Zašto ne prijaviti vjerojatnost svih prijeloma uzrokovanih osteoporozom? To bi dalo šire vrijednosti.
O: Objediniti sve prijelome uzrokovane osteoporozom je problematično zbog ograničenih informacija o njihovoj epidemiologiji. Prema švedskim podacima, uključivanje ostalih velikih (ozbiljnih) prijeloma uzrokovanih osteoporozom (npr., prijelom zdjelice, ostali prijelomi bedrene kosti i prijelomi goljenične kosti (lat. tibia)) povećati će vrijednosti za otprilike 10% (npr., u pacijenata za koje vjerojatnost velikih (ozbiljnih) prijeloma uzrokovanih osteoporozom iznosi 5%, vjerojatnost bi se mogla povećati do 5,5%). Uključivanje prijeloma rebara imalo bi znatno veći utjecaj jer ih je teško dijagnosticirati.
P: Zašto ne uključiti padove koji su poznati kao faktor rizika za prijelome?
O: Iz dva razloga. Prvi jest da podaci kohortne studije korišteni za izradu modela prikazuju traume uzrokovane padom pacijenta na vrlo različite načine pa nije moguće doći do standardiziranog mjerenja. Drugi mogući razlog jest da intervencija lijekovima nije pokazala smanjenje rizika od prijeloma kod pacijenata odabranih na temelju trauma uzrokovanih padovima u povijesti bolesti. Važno je da modeli procjene rizika identificiraju rizik koji je moguće smanjiti terapijom. Treba napomenuti da se FRAX temelji na uključivanju pojedinaca neovisno o jačini njihova rizika za traume uzrokovane padovima, stoga su padovi uzeti u obzir kod izračuna FRAX-a, iako se pritom ne radi o ulaznoj varijabli.
P: Zašto ste ignorirali prijelome dijagnosticirane rentgenom i fokusirali se na kliničke vertebralne prijelome?
O: Prethodni prijelom s vidljivim pomakom ima isti značaj kao i bilo koji prijašnji prijelom uslijed fragilnosti i može biti unešena u FRAX model. Međutim rezultat ne uključuje vjerojatnost frakture s vidljivim pomakom. Ovo je konzervativno mišljenje, obzirom da je kliničko značenje prijeloma s vidljivim pomakom prijeporno (osim za predviđanje rizika). Ipak, taj podatak ne utječe na podobnost za liječenje.
P: Kako odlučiti koga liječiti?
O: FRAX procjena ne pokazuje kome treba terapija, te ovo ostaje u sferi kliničke procjene. U mnogim zemljama, postoje smjernice izrađene na temelju stručnog mišljenja i/ili na zdravstveno ekonomskim temeljima.
P: Koju T vrijednost trebam upisati u FRAX model?
O: Treba upisati T vrijednost vrata bedrene kosti izvedenu iz referentnog standarda (NHANES III baza podataka za žensku populaciju bijele boje kožedobi 20-29 godina prema preporukama SZO za T vrijednost). T vrijednosti iz lokalnih baza podataka ili na temelju referentnihi raspona vrijednosti za pojedine etničke skupine mogu dati netočne rezultate. Treba uzeti u obzir da se uzima isti referntni raspon vrijednosti za muškarce (tj.NHANES III baza podataka za žensku populaciju bijele rase dobi 20-29 godina). Ukoliko niste sigurni u T vrijednost, upišite proizvođača dezintometra i rezultat mjerenja BMD-a. Prikazuat će se izračun T (SZO) vrijednosti.
P: Mogu li upotrijebiti BMD vrijednost kuka ili lumbalnog djela kralježnice radije nego BMD vrijednost vrata bedrene kosti?
O: Ne. Model je napravljen prema realnim podacima iz populacijskih kohortnih studija s dostupnim BMD vrata bedrene kosti. T vrijednost i Z vrijednost variraju ovisno o upotrebljenoj tehnologiji i predjelu mjerenja.
P: Viđam pacijente kojima je T vrijednost za lumbalni dio kralježnice mnogo niža od T vrijednosti vrata bedrene kosti. Hoće FRAX podcijeniti vjerojatnost prijeloma u tih osoba?
O: Da.Treba uzeti u obzir da će FRAX precijeniti vjerojatnost prijeloma u pacijenata kod kojih je T vrijednost za lumbalni dio kralježnice mnogo veća negoli T vrijednost za BMD vrata bedrene kosti. Pomoć pri usklađivanju dispariteta T vrijednosti dostupna je u članku Leslie i suradnika (2010.) (Vidjeti bibliografiju pod FRAX pomoć).
P: Stope prijeloma i očekivano trajanje života se mijenjaju. Kako će to utjecati na FRAX?
O: Značajne promjene utjecat će na točnost modela, stoga FRAX model s vremena na vrijeme valja prilagoditi.